Broj stranica: 454
Cijena: 113,50 kn

Suvremeni čitatelji kršćanskih evanđelja obično imaju svoje omiljeno evanđelje. Neke privlači Ivanovo zbog njegovih izravnih i jednostavnim jezikom iznesenih istina o Isusu; nekima je draže živo, radnjom ispunjeno Markovo pripovijedanje; nekima je najbliži Luka, po svojem zanimanju i privučenosti onim ljudskim.

Ali, kolikima je od njih blisko Matejevo evanđelje? Ono započinje neprivlačnim nabrajanjem nepoznatih imena i stalno je zaokupljeno stvarima zakona i predaje, ispunjenjem židovskoga Pisma i Isusovim sukobima sa židovskim poglavarima njegova vremena.

Ono se iskazuje pomalo dalekim - kako suvremenoj kulturi, tako i suvremenim književnim ukusima. Po riječima jednoga suvremenog tumača, ono je "sirova knjiga". Mnogi su možda iznenađeni da je nalaze na samomu početku Novoga zavjeta, što nepripravna čitatelja baca izravno u niz nevažnih podataka tipa "ovaj rodi onoga, onaj rodi onoga".

Zašto su onda rani kršćani smjestili Matejevo evanđelje na početak? Jer, primjetna je činjenica da je u mnogim variranjima poredaka u kojima se evanđelja javljaju u ranim popisima i tekstovima Matejevo mjesto, kao konstanta, na početku.

Vjerojatno je tomu glavni razlog vjerovanje da je to prvo napisano evanđelje, vjerovanje koje bi danas podržala samo manjina znalaca. Malo kasnije morat ćemo o tome reći nešto više. Ali moglo bi biti vrijedno prisjetiti se da su rani kršćani, kao i nekolicina danas, bili svjesni toga da je korijen njegove vjere u židovstvu.

Pitanje odnosa kršćanske Crkve i Židova postaje životno i za samorazumijevanje kršćana, i za prikaz Krista nekršćanskom svijetu. A Matejevo je evanđelje ono koje najpotpunije omogućuje kršćansko sagledavanje toga pitanja.

U svojoj stalnoj navezanosti na Stari zavjet, u snažnom "okusu" židovstva, u izravnim raspravljanjima o sukobima između Isusa i židovskih vlasti, ono tvori pouzdan most između Staroga i Novoga zavjeta, stalan podsjetnik kršćanima na "stijenu od koje su odlomljeni".